![\"\"](\"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Untitled-300x224.png\")
<\/p>\nIz drugog svetskog rata Crna Gora je iza\u0161la sa procentualno najve\u0107im gubicima me\u0111u ju\u017enoslovenskim dr\u017eavama. Rasipanje stanovni\u0161tva Crne Gore, prepolovljenog tokom nekoliko decenija XX vijeka, nastavljeno je nakon oslobo\u0111enja i stvaranja nove Jugoslavije preseljevanjem njenog najvitalnijeg dijela u Vojvodinu.<\/p>\n
Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu odvijala se u period 1945\u22121948. godine u specifi\u010dnim istorijskim uslovima neposredno posle zavr\u0161etka Drugog svetskog rata I Narodnooslobodila\u010dke borbe jugoslovenskih naroda. Vlada Demokratske Federativne Jugoslavije je, dono\u0161enjem Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji koji je Privremena Narodna Skup\u0161tina DFJ jednoglasno usvojila 23. avgusta 1945. godine, kolonizaciju Vojvodine podigla na savezni nivo i s njime su u prvom redu bila obuhva\u0107ena seoska doma\u0107instva iz svih djelova Jugoslavije.<\/p>\n
\u201cKoliko je nova vlast studiozno i na vrijeme planirala \u010ditavu organizaciju nove agrarne politike i kolonizaciju jugoslovenske \u017eitnice govori i \u010dinjenica da je, \u010dak prije nego su okon\u010dana ratna dejstva na prostoru Jugoslavije, u Privremenoj vladi DF Jugoslavije od 7. marta 1945. Godine .Pod\u015be\u0107anje uspostavljeno i Ministarstvo kolonizacije na \u010delu sa ministrom Sretenom Vukosavljevi\u0107em. Narodni heroj Krsto Popivoda je u periodu od 1946. do 1948. godine bio pred\u015bednik Komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u vladi FNRJ. U procesu priprema za kolonizaciju za sve republike su odre\u0111ene kvote, tj. broj porodica koje bi trebale da budu preseljene u Vojvodinu. Kvota koju je dobila NR Crna Gora je bila 7.000 porodica. Primjenom Zakona obezbije\u0111en je i zemlji\u0161ni fond za sprovo\u0111enje agrarne reforme i kolonizacije, kao i za formiranje velikih dr\u017eavnih poljoprivrednih dobara. Ukupno 1.600.000 hektara plodne vojvo\u0111anske zemlje podijeljeno je na 66.000 kolonista, 70.000 bezemlja\u0161a, vi\u0161e poljoprivrednih dobara I drugih ustanova\u201d iz knjige Crnogorci u Vojvodini nakon70 godina Nenada Stevovi\u0107a.<\/p>\n
<\/p>\n
„mapa puta crnogorskih kolonista“<\/p>\n
preuzeta fotografija iz „Crnogorci u Vojvodini nakon 70 godina“Nenada Stevovi\u0107a<\/em><\/p>\n \u00a0<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Dono\u0161enjem Zakona o agrarnoj reformi I kolonizaciji 23. Avgusta 1945. Godine pristupilo se njegovom sprovodjenju. Po \u010dlanu 18. tog zakona, Crna Gora je u okviru kvota koje su usvojene 3. I 4. septembra 1945 godine u\u010destvovala sa 7000 porodica. U svakom naseljenom mestu Narodnooslobodila\u010dki odbor je osnovao Komisiju za kolonizaciju, a taj odbor je donosio odluke o tome koje \u0107e porodice biti kolonizovane. Nakon \u0161to bi Odbor dobio pristanak porodice, dalje je prenosio Glavnoj komisiji za naseljavanje boraca. Savezno ministarstvo kolonizacije je preko Vlade Crne Gore uputilo formulare molbi za naseljavanje , te je svako ko je ispunjavao uslove dobio formular preko svog mesnog narodnog odbora. Za lica koja su se nalazila u vojsci formular molbe upu\u0107ivan je preko vojnih vlasti.<\/p>\n U trenutku kada je postalo o\u010digledno da Crna Gora zbog velikog broja povratnika I nezainteresovanosti za kolonizaciju ne\u0107e ispuniti kvotu od 7000 porodica, de\u0161avalo se da su porodice kolonizovane po dekretu vlasti I bez podno\u0161enja molbe.<\/p>\n \u201cPo zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata, broj\u010dano veoma zastupljena nacionalna zajednica Njemaca u Vojvodini smanjena je za 90 procenata. Po popisu iz 1941. godine u Vojvodini je \u017eivjelo 318.259 Njemaca, a na prvom posljeratnom popisu, 1948. godine, 31.821. Razlozi su brojni i iz percepcije istorijskog trenutka razumljivi. Vojni\u010dka pogibija, bje\u017eanje, protjerivanje,asimilacija, etni\u010dka mimikrija\u2026\u201d iz knjige Crnogorci u Vojvodini nakon70 godina Nenada Stevovi\u0107a.<\/p>\n Za dodelu zemlje Pokrajinska komisija anga\u017eovala je stru\u010dnu ekipu geometara . Porodica od dva do pet \u010dlanova dobila je ukupno 8 katastarskih jutara I 500 kvadratnih hvati(jutro =5755 metara kvadratnih, hvat=3,59 metara kvadratnih).To je predstavljalo donju granicu za zemljoradni\u010dka doma\u0107instva.Nezomljoradni\u010dka doma\u0107instva dobijala su oko 3ha \u0161to je bio maksimum za jednu porodicu.Porodice oficira NOBa dobijale su 1 katastarsko jutro vi\u0161e.Sva doma\u0107instva dobijala su zemlju u ataru , posebno vinograd ako ga je bilo u naselju I oki\u0107nicu, a zajedno sa ku\u0107om dvori\u0161te I ba\u0161tu.<\/p>\n \u201cU Vojvodinu je tada naseljeno ukupno 6681 crnogorska familija, od \u010dega 6043 iz mati\u010dne domovine i 638 iz drugih djelova Jugoslavije. To je ukupno iznosilo 38450 Crnogoraca i zaslu\u017euje epitet iseljavanja epskih razmjera, imaju\u0107i u vidu da je to predstavljalo vi\u0161e od 10% tada\u0161njeg ukupnog stanovni\u0161tva Crne Gore. Danas, 70 godina kasnije, u Vojvodini jo\u0161 uvijek \u017eivi zna\u010dajan broj u\u010desnika istorijske kolonizacije, ali stasava i tre\u0107a generacija potomaka crnogorskih gor\u0161taka koji su ro\u0111eni u ravnici. Crnogorski antifa\u0161izam \u010dini neraskidivu vezu izme\u0111u crnogorskih kolonista i njihovih potomaka u Vojvodini i mati\u010dne dr\u017eave Crne Gore. Ta veza \u0107e trajati dokle god u novim pokoljenjima postoji sje\u0107anje i po\u0161tovanje na Njego\u0161eve rije\u010di ispisane na spomeniku palim borcima NOB-a u centru Lov\u0107enca: \u201eBlago tome ko dovijek \u017eivi, imao se ra\u0161ta i roditi\u201c.<\/p>\n iz knjige Crnogorci u Vojvodini nakon70 godina Nenada Stevovi\u0107a.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Vrijeme I na\u010din putovanja<\/p>\n U skladu sa zakonskim propisima Savezno ministarstvo unutra\u0161njih poslova izdalo je Rje\u0161enje o dozvoli preseljenja kolonista u Vojvodinu23 jo\u0161 17. marta 1945. godine.<\/p>\n U cilju ta\u010dnog izvo\u0111enja preseljavanja donijeto je posebno<\/p>\n Uputstvo za preseljavanje kolonista. Neke od stavki glase:<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Stavka 3) Kolonistima \u0107e na ne\u0111elju dana unaprijed biti ta\u010dno ozna\u010den dan i \u010das kada moraju biti na odre\u0111enoj utovarnoj \u017eeljezni\u010dkoj stanici.<\/em><\/p>\n Stavka 7) Pri utovaranju mora se voditi ra\u010duna o tome da se saobra\u0107ajni prostor \u0161to vi\u0161e iskoristi.<\/em><\/p>\n Stavka 8) Stoka se mora odvojiti u zasebne vagone. <\/em><\/p>\n Stavka 9) Organizaciju ishrane stoke u toku transportovanja vodi\u0107e sami kolonisti.<\/em><\/p>\n Stavka 14) Putovanje i slanje voznih karata vr\u0161i\u0107ete sami vi s tim da kopije karata imate dostaviti ovom Ministarstvu \u010dim karte budu predane korisnicima.<\/em><\/p>\n Stavka 17) Svaki korisnik putne i vozne karte sa\u010duva\u0107e istu I predati je organima ministarstva u mjestu naseljavanja.24<\/em><\/p>\n \u201eUputstvo za popunjavanje karata:<\/em><\/p>\n 1) Svaka putna i vozna isprava va\u017ei samo za jednu porodicu.<\/em><\/p>\n 2) Putna i vozna isprava popunjava\u0107e se hemijskom (mastiljavom olovkom).<\/em><\/p>\n 3) Preko kopija (bijele hartije) stavi\u0107e se prije popunjavanja<\/em><\/p>\n indigo, tako da se pisanje po originalu putne i vozne isprave<\/em><\/p>\n (\u017euta hartija) preslika na njemu.<\/em><\/p>\n 4) Kod ispunjavanja broja \u010dlanova porodice navodi\u0107e se samo<\/em><\/p>\n Preuzeto iz Kolonizacije Crnogoraa u Vojvodini Slobodana B. Medojevi\u0107a<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Smestaj porodica kolonista<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Prema tekstu Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodini Slobodana B. Medojevi\u0107a, price kolonista o dolasku na stanice u Vojvodini su uglavnom sli\u010dne.Prvi utisak u ve\u0107ini slu\u010dajeva bio je razo\u010daravaju\u0107, neke je razo\u010darala ravnica, neke raspored ku\u0107a, jer ih nisu tako zami\u0161ljali.Najvi\u0161e su ih razo\u010darala prethodna obe\u0107anja da \u0107e ih u Vojvodini sa\u010dekati sve I da ne\u0107e morati ni\u0161ta da ponesu od ku\u0107e. priznat im je status kolonista.Prve koloniste su na stanici do\u010dekali mje\u0161tani koji su bili u odboru za kolonizaciju, uglavnom skojevci i afe\u017eeovke.U kasnijim talasima koloniste su uglavnom do\u010dekivali ne\u0161to ranije naseljeni ro\u0111aci odvode\u0107i ih svojim ku\u0107ama na privremeni smje\u0161taj. Oni koji nijesu imali nikoga svoga smje\u0161tani su u kolektivne sme\u0161taje \u2013 internate, na privremeni smje\u0161taj, dok ne dobiju ku\u0107u.<\/p>\n \u00a0<\/p>\n Zlatko Markovinovi\u0107<\/p>\n \u00a0<\/p>\n \u00a0<\/p>\n \u00a0<\/p>\n\n\n Iz drugog svetskog rata Crna Gora je iza\u0161la sa procentualno najve\u0107im gubicima me\u0111u ju\u017enoslovenskim dr\u017eavama. Rasipanje stanovni\u0161tva Crne Gore, prepolovljenog tokom nekoliko decenija XX vijeka, nastavljeno je nakon oslobo\u0111enja i stvaranja nove Jugoslavije preseljevanjem njenog najvitalnijeg dijela u Vojvodinu. Kolonizacija Crnogoraca u Vojvodinu odvijala se u period 1945\u22121948. godine u specifi\u010dnim istorijskim uslovima neposredno posle<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/BanerSufinansiranja-1-1-300x88.png\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Screenshot_6-1-300x93-1.png\")
<\/figure>\n<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"