{"id":5543,"date":"2024-09-10T06:40:14","date_gmt":"2024-09-10T05:40:14","guid":{"rendered":"https:\/\/talasidunava.rs\/?p=5543"},"modified":"2024-11-26T07:30:55","modified_gmt":"2024-11-26T06:30:55","slug":"migracija-i-kolonizacija-crnogoraca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/talasidunava.rs\/?p=5543","title":{"rendered":"Migracija i kolonizacija Crnogoraca"},"content":{"rendered":"

Vjekovima te\u010de proces iseljavanja Crnogoraca iz Crne Gore na sve \u010detiri strane svijeta. \u201cDubina i obuhvat toga procesa takvoga je stepena da se danas, na osnovu \u010dinjenica i pretpostavki o broju ljudi koji se izvan Crne Gore jo\u0161 uvijek u nacionalnom smislu deklari\u0161u kao Crnogorci ili koji su crnogorskoga etni\u010dkoga porijekla, mo\u017ee postaviti ocjena da u svijetu postoji bar jo\u0161 jedna Crna Gora<\/em>.\u201c(Milenko A. Perovi\u0107)<\/p>\n

Migracije, emigracije i kolonizacije Crnogoraca spadaju u glavne elemente crnogorske istorijske egzistencije.<\/p>\n

\u201cNa \u0161irem balkanskom prostoru postoji nekoliko oblasti u koje su Crnogorci preseljavali u znatnijem broju (Boka, Dalmacija, Senjsko primorje, Kranjska u Sloveniji, \u017dumberak, Istra i Srbija). Poznato je da su postojale ili jo\u0161 uvijek postoje crnogorske enklave po Dalmaciji, Gorskom Kotaru i Beloj Krajini, oko Zadra i Senja, u Istri (Peroj), po Srbiji, Rusiji itd. Seobe usljed ekonomskih razloga usmjeravane su prema \u0161irem evropskom prostoru i prekookeanskim krajevima svijeta (Turska, Sjeverna i Ju\u017ena Amerika, Australija, Azija, Afrika). Po obimu najve\u0107a su bila crnogorska iseljavanja u Srbiju, na liniji zapadno od Beograda, Avale, Kosmaja i Jastrepca prema jugu, kao i u enklavama na Miro\u010du (Petrovo Selo), Jablanici, Toplici te Kopaoni\u010dkoj i Aleksandrova\u010dkoj \u017eupi.<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

U kategoriju planskog preseljavanja mo\u017ee se svrstati crnogorska kolonizacija u Vojvodinu u periodu od 1945. do 1948. godine. Bila je dio \u0161ireg procesa u kome su iz razli\u010ditih i brojnih krajeva druge Jugoslavije, mahom iz pasivnih krajeva najvi\u0161e izlo\u017eenih ratnim stradanjima i razaranjima u Drugom svjetskom ratu, hiljade ljudi kolonizirane u Vojvodinu. Ta se kolonizacija smatra jednim od najve\u0107ih planskih i organizovanih preseljenja stanovni\u0161tva na istorijskim prostorima na kojima je postojala Jugoslavija. Naj\u010de\u0161\u0107e se ona imenuje kao kolonizacija Vojvodine. Njezina se ta\u010dnija karakterizacija daje ako se tretira kao kolonizacija djelova Vojvodine (Ba\u010dka, Banat i Srem), ali i Baranje u Hrvatskoj<\/em>.\u201d( Milenko A. Perovi\u0107)<\/p>\n

 <\/p>\n

Prema istorijskim zapisima, Vojvodini je najvi\u0161e doseljenika dala Crna Gora I to skoro deseti deo stanovni\u0161tva. U prvu grupu najmasovnije kolonizacije spadaju Vrbas , Lov\u0107enac I Sivac. Crnogorci , doseljenici mogu se na\u0107i u tazli\u010ditim kombinacijama sa drugim nacionalnim grupama I to posebno sa Srbima, Hrvatima, Ma\u0111arima kao I sa delovima domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva. Tako na primer u centarlnoj Ba\u010dkoj, Crnogorci kao kolonisti dobrim delom smenjuju Nemce, popunjavaju\u0107i prazninu koja je ostala u stanovni\u0161tvu.<\/p>\n

Na pitanje koliko je Crnogoraca prvobitno doseljeno u Vojvodinu posle 1945. godine , mo\u017ee se dati odgovor jedino na osnovu registara nosilaca re\u0161enja kolonizacije pojedinih crnogorskih doma\u0107instava.Prema istorijskim podacima , Crnogorci u\u010destvuju sa 15% u ukupnom broju doseljeni\u010dkih doma\u0107instava I to sa prose\u010dnim brojem 6,9 \u010dlanova doma\u0107instva.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cPrimjenom Zakona organizovan je ukupni zemlji\u0161ni fond od oko 1.600.000 hektara koji je podijeljen na oko 180.000 mjesnih interesenata, 70.000 bezemlja\u0161a i oko 66.000 kolonista. Jedan dio zemlje predat je poljoprivrednim dobrima i razli\u010ditim ustanovama. U Vojvodini je maja 1946. formiran Fond agrarne reforme koji je obuhvatao 668.000 hektara poljoprivrednog zemlji\u0161ta. Fond je nastao oduzimanjem zemlje od veleposednika (84.000 ha), od zemljoradnika iznad maksimuma (74.000 ha), od nezemljoradnika (42.000 ha), od crkava i manastira (34.000 ha), od Njemaca (389.000 ha), od banaka i dr.<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Kao \u0161to se jasno vidi iz ovih podataka dobar dio fonda agrarne reforme formiran je uklju\u010divanjem zemlje koja se nalazila u posedu njema\u010dkog stanovni\u0161tva. Krajem i nakon Drugog svjetskog rata drasti\u010dno je smanjen broj Njemaca u Vojvodini. U javnosti pojedinih zemalja koje su nastale poslije disolucije Jugoslavije proizvoljno se licitira i brojem i razlozima toga smanjenja. \u0160to se ti\u010de broja najobjektivniju sliku omogu\u0107ava popisna statistika iz prve Jugoslavije, kao i iz prvog poslijeratnog popisa. Na predratnim popisima stanovni\u0161tva Njemaca je u Vojvodini \u017eivjelo 1921. godine 333.272, 1931. godine 343.000 te 1941. godine 318.259, a poslije rata 1948. godine 31.821 Njemaca.\u201d<\/em><\/p>\n

\"\"<\/em><\/p>\n

Na osnou demografske statisti\u010dke analize procesa naseljavanja Crnogoraca u Vojvodini pre I posle 1948. godine dolazi se do op\u0161teg zaklju\u010dka da su se Crnogorci prilagodili novoj sredini sa 70%od prvobitnog ukupnog broja kolonista do aprila 1948. godine.<\/p>\n

Prvobitni podaci o ukupnom broju naseljenih Crnogoraca u Vojvodini, pre 1948. godine 37.425 lica, ne odgovaraju stvarnom brojnom stanju kona\u010dno koloniziranih lica, jer se prvobitni obim kolonizacije Crnogoraca umanjuje za oko 9000 lica koja su napustila kolonizaciju.Otuda smanjenje broja Crnogoraca u ve\u0107ini posmatranih mesta po popisu od 1953.<\/p>\n

 <\/p>\n

U Srbiji danas postoji Nacionalni Savjet Crnogorske nacionalne manjine sa sedi\u0161tem u Vrbasu. Zahvaljuju\u0107i \u010dlanovima Savjeta u Vojvodini se danas organizuju brojne manifestacije u kojima u\u010destvju Crnogorci koji \u017eive u Srbiji, mahom u Vojvodini. Tako je u okviru projekta \u201cDani Crnogorske kulture u op\u0161tini Kula\u201d u organizaciji Udru\u017eenja Crnogoraca op\u0161tine Kula, organizovana \u00a0likovna kolonija pod nazivom \u201cCrna Gora u o\u010dima Vojvo\u0111anskih slikara\u201d<\/p>\n

Na likovnoj koloniji u\u0107estvovalo je devet slikara iz Vojvo\u0111anskih mjesta: Subotice, Stare Pazove, Ba\u010dke Palanke, Pivnica, Temerina, Ba\u010dkog Jarka i Crvenke.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U\u010desnici kolonije bili su:<\/p>\n

Danijela Vojni\u0107 Zeli\u0107 – Subotica Slika: Ulje na platnu 80×60 „Crnogorsko kolo“ Ulje na platnu 50×70 „Gospa od \u0160krpjela-Perast“<\/p>\n

Verica \u010cupi\u0107 Jo\u0161i\u0107 – Ba\u010dki Jarak Slika : akril na platnu 60×70 „Portret“<\/p>\n

Ljiljana Nedeljkov – Ba\u010dka palanka Slika: Ulje na platnu 50×60 „Seta“<\/p>\n

Josip Kler – Crvenka Slika: Ulje na platnu 60×0 \u201cGro\u017e\u0111e\u201d<\/p>\n

\u017darko \u0110uki\u0107 \u2013 Pivnice Slika: Ulje na platnu 80×60 \u201d Dunje iznad Kotora\u201d<\/p>\n

Svetlana Moritz Miladi\u0107 – Ba\u010dka palanka Ulje na platnu 50 x 60<\/p>\n

Goran Arsenijevic – Stara Pazova Slika: Ulje na platnu 50×70 „Skadarsko jezero“<\/p>\n

Borisav \u0110uki\u0107 – Pivnice Slika: Ulje na platnu 80×60 \u201cCrnogorska kafa\u201d<\/p>\n

Branislav Jovi\u010di\u0107 – Stara pazova Slika: Akril na platnu 50×70 „Abstrakcija“<\/p>\n

izvor fotografija: Vikipedija<\/p>\n

tekst: Zlatko Markovinovi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vjekovima te\u010de proces iseljavanja Crnogoraca iz Crne Gore na sve \u010detiri strane svijeta. \u201cDubina i obuhvat toga procesa takvoga je stepena da se danas, na osnovu \u010dinjenica i pretpostavki o broju ljudi koji se izvan Crne Gore jo\u0161 uvijek u nacionalnom smislu deklari\u0161u kao Crnogorci ili koji su crnogorskoga etni\u010dkoga porijekla, mo\u017ee postaviti ocjena da<\/p>\n

Op\u0161irnije<\/a><\/div>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5548,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[197,196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-5543","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-kroz-oci-crnogoraca-zivot-u-vojvodini-2","8":"category-kroz-oci-crnogoraca-zivot-u-vojvodini"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Vojvodina_map02.png","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5543","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5543"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5543\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5550,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5543\/revisions\/5550"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5548"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5543"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5543"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5543"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}