{"id":6042,"date":"2024-11-20T12:12:43","date_gmt":"2024-11-20T11:12:43","guid":{"rendered":"https:\/\/talasidunava.rs\/?p=6042"},"modified":"2024-11-21T12:36:33","modified_gmt":"2024-11-21T11:36:33","slug":"crngorska-narodna-nosnja-prepoznatljiv-segment-kulturno-istorijskog-nasledja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/talasidunava.rs\/?p=6042","title":{"rendered":"Crngorska narodna no\u0161nja prepoznatljiv segment kulturno istorijskog nasle\u0111a"},"content":{"rendered":"<p>Mnogi se pitaju kako to da jedna mala dr\u017eava kao \u0161to je Crna Gora mo\u017ee da se pohvali sa izuzetno bogatim kulturnim naslje\u0111em, ali kada upoznate istoriju Crne Gore i njihov narod, tako ne\u0161to ne predstavlja veliko iznena\u0111enje.<\/p>\n<p>&#8222;Crnogorska narodna no\u0161nja jedna od najljep\u0161ih i najatraktivnijih nacionalnih no\u0161nji na svijetu&#8220; ka\u017ee Nikola Martinovi\u0107 koji se ve\u0107 30 godina bavi folklorom, rodom iz Rijeke Crnojevi\u0107a a sada \u017eivi u Beogradu. &#8222;Nekada je crnogorska narodna no\u0161nja bila pravi statusni simbol. Danas se smatra dijelom crnogorskog nacionalnog identiteta i kulturnog naslje\u0111a na koji su ljudi Crne Gore zaista ponosni.&#8220;<\/p>\n<p>Pored narodnih no\u0161nji za mu\u0161karce i \u017eene, postojala je i no\u0161nja tipi\u010dna za odre\u0111ena podru\u010dja Crne Gore, u gradovima kao \u0161to su: Risan, Kotor, Grbalj, Orahovac itd.Sve\u010dane no\u0161nje za posebne prilike pravili su poznati crnogorski majstori, \u201cTerzije\u201c, koji su bili zadu\u017eeni za izradu nekih od najljep\u0161ih komada tradicionalne odje\u0107e koji se danas \u010duvaju u muzejima kao muzejski eksponati.<\/p>\n<p>Najrasprostranjenija je crnogorska narodna no\u0161nja. Postojale su dve vrste: starija, od doma\u0107eg sukna i novija, od \u010doje (svite). Suknena no\u0161nja se masovno nosila do po\u010detka 19. veka, a svitenu su nosili vladari, vlastela i plemenski glavari, ne\u0161to kasnije i ostali, ali samo u sve\u010danim prilikama. Suknenu no\u0161nju su izra\u0111ivale \u017eene na selu, a svitenu terzije po gradovima<\/p>\n<p>Crnogorska kapa se prvobitno izra\u0111ivala od pustine ili belog sukna, a kasnije od crvene svite koja je okolo pokrivena crnom svilom. Ko\u0161ulja se tek po\u010dinje nositi sa uvozom platna. Preko ko\u0161ulje se nosio d\u017eamadan izra\u0111en od doma\u0107eg sukna, pamu\u010dne tkanine ili crvene \u010doje. Gornje ga\u0107e (dimije) izra\u0111ivale su se od doma\u0107eg sukna, crne \u010doje ili crnog debljeg platna. Opasavao se vuneni ili pamu\u010dni pojas, dug 5\u20146 m, \u0161irok 15 cm. Oko listova nogu zakop\u010davale su se vunene dokolenice, a nosile su se vunene \u010darape i opanci od volovske ko\u017ee ura\u0111eni oputom ili kanapom (\u0161pagom). Zimi se preko ove ode\u0107e nosio gunj takozvana bjela\u010da, koji se izra\u0111ivao od belog doma\u0107eg sukna koji se spreda nije zakop\u010davao, i nosila bi se i struka, vuneni ogrta\u010d sa resama. Oko pasa se stavljao ko\u017eni silav, preko njega crveni vuneni pojas, a na kojem se obavezno nosilo oru\u017eje.<\/p>\n<p>Crnogorska kapa je deo crnogorske narodne no\u0161nje \u010dija je upotreba evidentna od vremena Petra I i Petra II Petrovi\u0107a Njego\u0161a. Okruglog je oblika, sastavljena od crnog svilenog oboda, zvanog deravija, i crvenog \u010dojanog temena, zvanog tepelak ili tepeluk. Za razliku od oblika, vez na kapi se menjao, a pojavio se jo\u0161 u vreme vladavine Petra I Petrovi\u0107a Njego\u0161a. Prvi vez je bio oko kape, odnosno na deraviji. Tako izvezene kape bile su prvenstveno karakteristi\u010dne za kulugd\u017eije, ondnosno \u010dlanove Kuluka. Vez na temenu, odnosno tepelaku javlja se pedesetih godina 19. veka.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-6043\" src=\"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Montenegrin_cap_with_NI.jpg\" alt=\"\" width=\"100\" height=\"95\" \/><\/p>\n<p>\u017denska no\u0161nja se vremenom menjala, naro\u010dito materijal za njenu izradu. Kroj i nazivi su isti za svakodnevnu i sve\u010danu no\u0161nju. Sve\u010dana no\u0161nja se izra\u0111ivala od boljeg materijala i rasko\u0161no se ukra\u0161avala. Devojke su nosile kacicu sli\u010dnu mu\u0161koj ili faculet ili su i\u0161le gologlave. \u017dene su nosile lepo ra\u0111en (\u010dipkast) svilemi veo (vel), koji je bio pri\u010dvr\u0161\u0107en za pletenice i padao je niz le\u0111a. Ko\u0161ulja je ra\u0111ena od svile ili \u0107enara sa zlatnim o\u0161vicima. Devojke i i neveste su povrh ko\u0161ulje obla\u010dile dolakticu (rukavi do lakata), od crvene ili ljubi\u010daste svile i ukra\u0161enu srmom oko rukava i du\u017e otvorenih rubova, a starije \u017eene zlatnu jaketu sa rukavima, rasko\u0161no ukra\u0161enu srmom. Povrh dolaktice, odnosno jakete, nosio se koret (zubun) od otvoreno-zelene svile, brz rukava, ukra\u0161en raznim ornamentima. Ra\u0161a, kotula (suknja) izra\u0111ivala se od svile ili platna. Preko ra\u0161e se nosio futo, traversa (kecelja) od crne svile. Kao zimski ogrta\u010d nosio se svileni \u0161al sa resama. Sve \u017eene su nosile fabri\u010dke \u010darape i cipele ili doma\u0107e opanke.<\/p>\n<p>Od nakita devojke su nosile \u0111erdan i bro\u0161, a \u017eene po nekoliko prstena i \u0107emer oko pasa.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-medium wp-image-6044\" src=\"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/A_Montenegrin_girl_Geissler-169x300.jpg\" alt=\"\" width=\"169\" height=\"300\" srcset=\"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/A_Montenegrin_girl_Geissler-169x300.jpg 169w, https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/A_Montenegrin_girl_Geissler.jpg 200w\" sizes=\"auto, (max-width: 169px) 100vw, 169px\" \/><\/p>\n<p>Va\u017ean element crnogorske narodne no\u0161nje bili su opanci, autenti\u010dne izdr\u017eljive, selja\u010dke cipele od ko\u017ee sa razli\u010ditim zavr\u0161nim dijelovima na no\u017enim prstima. One predstavljaju poznati nacionalni simbol mnogih ljudi na Balkanu.<\/p>\n<p>Pantalone crnogorske tradicionalne no\u0161nje su bile originalno bijele boje, izra\u0111ene od vodootporne tkanine (\u010doje) i grubog platna. Bile su \u0161iroke u struku i uske ispod koljena. BIle su spojene sa \u010darapama kanapom, kako se ne bi razdvajale od njih.<\/p>\n<p>Crnogorci su tako\u0111e nosili vuneni ili pamu\u010dni pojas, du\u017eine 5-6 metara i \u0161irine 15 centimetara. Njime su se odli\u010dno stezale pantalone.<\/p>\n<p>Zlatko Markovinovi\u0107<\/p>\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-1 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex\">\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"664\" height=\"195\" data-id=\"5985\" src=\"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/BanerSufinansiranja-1-1.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-5985\" srcset=\"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/BanerSufinansiranja-1-1.png 664w, https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/BanerSufinansiranja-1-1-300x88.png 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 664px) 100vw, 664px\" \/><\/figure>\n<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mnogi se pitaju kako to da jedna mala dr\u017eava kao \u0161to je Crna Gora mo\u017ee da se pohvali sa izuzetno bogatim kulturnim naslje\u0111em, ali kada upoznate istoriju Crne Gore i njihov narod, tako ne\u0161to ne predstavlja veliko iznena\u0111enje. &#8222;Crnogorska narodna no\u0161nja jedna od najljep\u0161ih i najatraktivnijih nacionalnih no\u0161nji na svijetu&#8220; ka\u017ee Nikola Martinovi\u0107 koji se<\/p>\n<div class=\"read-more\"><a href=\"https:\/\/talasidunava.rs\/?p=6042\" title=\"Op\u0161irnije\">Op\u0161irnije<\/a><\/div>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":6045,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[196],"tags":[],"class_list":{"0":"post-6042","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-kroz-oci-crnogoraca-zivot-u-vojvodini"},"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/d2.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6042","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6042"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6042\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6048,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6042\/revisions\/6048"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6045"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6042"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6042"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6042"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}