![\"\"](\"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/proba-u-prostorijama-drustva-1-300x169.jpg\")
<\/p>\nHrvatska se ubraja me\u0111u europske zemlje s najizra\u017eenijim i najdugotrajnijim iseljavanjem. Prva velika iseljavanja po\u010dela su jo\u0161 u 15-om stole\u0107u . zbog osmanskoga pritiska s jugoistoka. Rezultat tih iseljavanja dana\u0161nje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji, Ma\u0111arskoj, Slova\u010dkoj i Italiji.<\/p>\n
Prema procjeni hrvatska dijaspora u svijetu obuhva\u0107a vi\u0161e od dva i pol milijuna ljudi, ra\u010dunaju\u0107i pritom izravne iseljenike i njihove potomke za koje se pretpostavlja da su zadr\u017eali osje\u0107aj povezanosti s Hrvatskom, \u0161to je s obzirom na veli\u010dinu njezina stanovni\u0161tva iznimno velik broj. Vi\u0161e od milijun Hrvata i njihovih potomaka \u017eivi u SAD-u i Kanadi. Oko 400 000 Hrvata ima u Ju\u017enoj Americi, a najvi\u0161e u Argentini i \u010cileu. Dijaspora u Australiji obuhva\u0107a oko 250 000, a u Novom Zelandu oko 100 000 pripadnika. U Zapadnoj Europi najvi\u0161e je Hrvata u Njema\u010dkoj (vi\u0161e od 400 000), potom u Austriji (90 000), \u0160vicarskoj (oko 80 000), Italiji (60 000), Francuskoj (40 000) i \u0160vedskoj (oko 40 000). U svim razdobljima iseljavanja ve\u0107ina iseljenika nastojala je o\u010duvati veze s domovinom, a manji se dio njih i vratio u Hrvatsku. Sa ste\u010denim radnim iskustvom i navikama te kapitalom hrvatski su iseljenici imali bitnu ulogu u cjelokupnom \u017eivotu zemlje,podaci su koje je objavio portal Hrvatska.eu-zemlja I ljudi.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Projekat \u201cTragom hrvatske ba\u0161tine\u201d<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Kako bi se oja\u010dale veze izme\u0111u mladih Hrvata iz dijaspore i domovine, pokrenut je projekt \u201cTragom hrvatske ba\u0161tine\u201d, koji je trajao od 1. do 4. svibnja 2025. godine okupio 14 mladih sudionika iz sedam zemalja svijeta.Projekt, koji provodi udruga Hrvatska ku\u0107a \u201eMaterina pri\u010da\u201d u suradnji s udrugom Me\u0111unarodna mre\u017ea hrvatske mlade\u017ei i Organizatorima bez granica drugim partnerima, ima za cilj potaknuti osje\u0107aj pripadnosti, razumijevanja i izgradnje osobnih i profesionalnih veza me\u0111u mladima iz Hrvatske i dijaspore.Tijekom ovog programa, sudionici su\u00a0 obi\u0161li Zagreb, Vukovar, \u0110akovo, Vinkovce, Slavonski Brod i Pleternicu, upoznali kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti te sudjelovali na Festivalu nematerijalne kulturne ba\u0161tine \u201cSVI za JEDNO HRVATSKO NAJ\u201d u Vukovaru.<\/p>\n <\/p>\n HKPD Matija Gubec Ruma<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Ove godine Hrvatsko kulturno prosvjetno dru\u0161tvo \u201eMatija Gubec\u201c Ruma mo\u017ee da se pohvali izuzetno zna\u010dajnim jubilejom, a to je punih 120 godina od osnivanja. 120 godina neprekidnog rada je \u010dinjenica koja slu\u017ei kao primer uspe\u0161nog udru\u017eivanja i opstanka u periodu du\u017eem od jednog veka, za \u0161ta su poznati Rumljani i posebno pohvaljeni. Danas dru\u0161tvo \u201eMatija Gubec\u201c ima skoro 400 \u010dlanova, s tim da je \u010detrdesetak aktivnih, dok u Velikom tambura\u0161kom orkestru svira 22 \u010dlana svih starosnih dobi, od tinejd\u017eera do penzionera. Tu su i dirigent i vokalni solisti koji prate svira\u010de. Svi muzi\u010dari iz orkestra su pro\u0161li \u0161kolu tambure, a stvoriti tambura\u0161a je dugotrajan proces. \u0160kola tambure je besplatna, ali i sva razonoda za najmla\u0111e koja je organizovana za mlade u prostorijama ovog dru\u0161tva. Upravo su sopstvene prostorije veliki benefit, koje krase, izme\u0111u ostalog veliki broj medalja, plaketa i nagrada.<\/p>\n <\/p>\n -Najve\u0107u te\u017einu i nama najdra\u017ee priznanje je Povelja Republike Hrvatske koju je 2013.godine uru\u010dio tada\u0161nji predsednik Ivo Josipovi\u0107, za na\u0161 rad i postojanost. Takvo priznanje na teritoriji Srbije me\u0111u hrvatskim dru\u0161tvima nosimo samo mi i Tavankut. Naravno i sada smo od Hrvatkog nacionalnog vije\u0107a tako\u0111e dobili priznanje povodom 120 godina postojanja, ka\u017ee Lanc.<\/p>\n <\/p>\n U planu je i dalje negovanje tambura\u0161ke muzike, ali i etapno ure\u0111enje prostorija na rumskom Bregu, koje su nastale zahvaljuju\u0107i dobrovoljnom radu \u010dlanova. U Sremu su jedni od retkih sa sopstvenim prostorijama u kojima se odr\u017eavaju probe, koncerti, ali i zavr\u0161nica Festivala tambura\u0161kih orkestara Vojvodine.<\/p>\n <\/p>\n -Nade za nastavak ovoga \u0161to radimo ima, ali sve zavisi i od podr\u0161ke sistema. Tu je Op\u0161tina Ruma, ali i podr\u0161ka dr\u017eave Hrvatske. Deo poslova na ure\u0111enju prostora smo odradili, o\u010dekuje nas jo\u0161 posla. Najzna\u010dajnije je\u00a0 da odr\u017eimo na\u0161 rad, da privu\u010demo mlade i da se tamburica jo\u0161 dugo \u010duje, zaklju\u010duje Zdenko Lanc, predsednik Hrvatskog kulturno prosvjetnog dru\u0161tva \u201eMatija Gubec\u201c Ruma.<\/p>\n Zlatko Markovinovi\u0107<\/p>\n Hrvatska se ubraja me\u0111u europske zemlje s najizra\u017eenijim i najdugotrajnijim iseljavanjem. Prva velika iseljavanja po\u010dela su jo\u0161 u 15-om stole\u0107u . zbog osmanskoga pritiska s jugoistoka. Rezultat tih iseljavanja dana\u0161nje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji, Ma\u0111arskoj, Slova\u010dkoj i Italiji. Prema procjeni hrvatska dijaspora u svijetu obuhva\u0107a vi\u0161e od dva i pol milijuna ljudi, ra\u010dunaju\u0107i<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/obelezavanje-velikog-jubileja-ovog-decembra-300x200.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/zdenko-lanc-na-urucenju-poslednjeg-priznanja-300x200.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/BanerSufinansiranja-1-1-300x88.png\")
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"