{"id":8694,"date":"2026-08-20T13:56:35","date_gmt":"2026-08-20T12:56:35","guid":{"rendered":"https:\/\/talasidunava.rs\/?p=8694"},"modified":"2026-07-31T13:58:17","modified_gmt":"2026-07-31T12:58:17","slug":"istorijat-crnogorske-zajednice-u-vojvodini-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/talasidunava.rs\/?p=8694","title":{"rendered":"Istorijat crnogorske zajednice u Vojvodini"},"content":{"rendered":"

Prema istorijskim zapisima, Vojvodini je najvi\u0161e doseljenika dala Crna Gora I to skoro deseti deo stanovni\u0161tva. U prvu grupu najmasovnije kolonizacije spadaju Vrbas , Lov\u0107enac I Sivac. Crnogorci , doseljenici mogu se na\u0107i u tazli\u010ditim kombinacijama sa drugim nacionalnim grupama I to posebno sa Srbima, Hrvatima, Ma\u0111arima kao I sa delovima domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva. Tako na primer u centarlnoj Ba\u010dkoj, Crnogorci kao kolonisti dobrim delom smenjuju Nemce, popunjavaju\u0107i prazninu koja je ostala u stanovni\u0161tvu.<\/p>\n

Na pitanje koliko je Crnogoraca prvobitno doseljeno u Vojvodinu posle 1945. godine , mo\u017ee se dati odgovor jedino na osnovu registara nosilaca re\u0161enja kolonizacije pojedinih crnogorskih doma\u0107instava.Prema istorijskim podacima , Crnogorci u\u010destvuju sa 15% u ukupnom broju doseljeni\u010dkih doma\u0107instava I to sa prose\u010dnim brojem 6,9 \u010dlanova doma\u0107instva.<\/p>\n

\u201cPrimjenom Zakona organizovan je ukupni zemlji\u0161ni fond od oko 1.600.000 hektara koji je podijeljen na oko 180.000 mjesnih interesenata, 70.000 bezemlja\u0161a i oko 66.000 kolonista. Jedan dio zemlje predat je poljoprivrednim dobrima i razli\u010ditim ustanovama. U Vojvodini je maja 1946. formiran Fond agrarne reforme koji je obuhvatao 668.000 hektara poljoprivrednog zemlji\u0161ta. Fond je nastao oduzimanjem zemlje od veleposednika (84.000 ha), od zemljoradnika iznad maksimuma (74.000 ha), od nezemljoradnika (42.000 ha), od crkava i manastira (34.000 ha), od Njemaca (389.000 ha), od banaka i dr.Kao \u0161to se jasno vidi iz ovih podataka dobar dio fonda agrarne reforme formiran je uklju\u010divanjem zemlje koja se nalazila u posedu njema\u010dkog stanovni\u0161tva. Krajem i nakon Drugog svjetskog rata drasti\u010dno je smanjen broj Njemaca u Vojvodini. U javnosti pojedinih zemalja koje su nastale poslije disolucije Jugoslavije proizvoljno se licitira i brojem i razlozima toga smanjenja. \u0160to se ti\u010de broja najobjektivniju sliku omogu\u0107ava popisna statistika iz prve Jugoslavije, kao i iz prvog poslijeratnog popisa. Na predratnim popisima stanovni\u0161tva Njemaca je u Vojvodini \u017eivjelo 1921. godine 333.272, 1931. godine 343.000 te 1941. godine 318.259, a poslije rata 1948. godine 31.821 Njemaca.\u201d<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Demografska analiza<\/strong><\/p>\n

Na osnovu demografske statisti\u010dke analize procesa naseljavanja Crnogoraca u Vojvodini pre I posle 1948. godine dolazi se do op\u0161teg zaklju\u010dka da su se Crnogorci prilagodili novoj sredini sa 70%od prvobitnog ukupnog broja kolonista do aprila 1948. godine.Prvobitni podaci o ukupnom broju naseljenih Crnogoraca u Vojvodini, pre 1948. godine 37.425 lica, ne odgovaraju stvarnom brojnom stanju kona\u010dno koloniziranih lica, jer se prvobitni obim kolonizacije Crnogoraca umanjuje za oko 9000 lica koja su napustila kolonizaciju.Otuda smanjenje broja Crnogoraca u ve\u0107ini posmatranih mesta po popisu od 1953.<\/p>\n

 <\/p>\n

U Srbiji danas postoji Nacionalni Savjet Crnogorske nacionalne manjine sa sedi\u0161tem u Vrbasu. Zahvaljuju\u0107i \u010dlanovima Savjeta u Vojvodini se danas organizuju brojne manifestacije u kojima u\u010destvju Crnogorci koji \u017eive u Srbiji, mahom u Vojvodini.<\/p>\n

Foto: Wikipedia<\/p>\n

Zlatko Markovinovi\u0107<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema istorijskim zapisima, Vojvodini je najvi\u0161e doseljenika dala Crna Gora I to skoro deseti deo stanovni\u0161tva. U prvu grupu najmasovnije kolonizacije spadaju Vrbas , Lov\u0107enac I Sivac. Crnogorci , doseljenici mogu se na\u0107i u tazli\u010ditim kombinacijama sa drugim nacionalnim grupama I to posebno sa Srbima, Hrvatima, Ma\u0111arima kao I sa delovima domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva. Tako na<\/p>\n

Op\u0161irnije<\/a><\/div>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":8695,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-8694","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-projekti"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/talasidunava.rs\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Vojvodina_map02.png","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8694","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=8694"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8694\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8696,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/8694\/revisions\/8696"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8695"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=8694"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=8694"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/talasidunava.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=8694"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}