Hrvatska se ubraja među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem. Prva velika iseljavanja počela su još u 15-om stoleću . zbog osmanskoga pritiska s jugoistoka. Rezultat tih iseljavanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Italiji.
Prema procjeni hrvatska dijaspora u svijetu obuhvaća više od dva i pol milijuna ljudi, računajući pritom izravne iseljenike i njihove potomke za koje se pretpostavlja da su zadržali osjećaj povezanosti s Hrvatskom, što je s obzirom na veličinu njezina stanovništva iznimno velik broj. Više od milijun Hrvata i njihovih potomaka živi u SAD-u i Kanadi. Oko 400 000 Hrvata ima u Južnoj Americi, a najviše u Argentini i Čileu. Dijaspora u Australiji obuhvaća oko 250 000, a u Novom Zelandu oko 100 000 pripadnika. U Zapadnoj Europi najviše je Hrvata u Njemačkoj (više od 400 000), potom u Austriji (90 000), Švicarskoj (oko 80 000), Italiji (60 000), Francuskoj (40 000) i Švedskoj (oko 40 000). U svim razdobljima iseljavanja većina iseljenika nastojala je očuvati veze s domovinom, a manji se dio njih i vratio u Hrvatsku. Sa stečenim radnim iskustvom i navikama te kapitalom hrvatski su iseljenici imali bitnu ulogu u cjelokupnom životu zemlje,podaci su koje je objavio portal Hrvatska.eu-zemlja I ljudi.
Projekat “Tragom hrvatske baštine”
Kako bi se ojačale veze između mladih Hrvata iz dijaspore i domovine, pokrenut je projekt “Tragom hrvatske baštine”, koji je trajao od 1. do 4. svibnja 2025. godine okupio 14 mladih sudionika iz sedam zemalja svijeta.Projekt, koji provodi udruga Hrvatska kuća „Materina priča” u suradnji s udrugom Međunarodna mreža hrvatske mladeži i Organizatorima bez granica drugim partnerima, ima za cilj potaknuti osjećaj pripadnosti, razumijevanja i izgradnje osobnih i profesionalnih veza među mladima iz Hrvatske i dijaspore.Tijekom ovog programa, sudionici su obišli Zagreb, Vukovar, Đakovo, Vinkovce, Slavonski Brod i Pleternicu, upoznali kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti te sudjelovali na Festivalu nematerijalne kulturne baštine “SVI za JEDNO HRVATSKO NAJ” u Vukovaru.
HKPD Matija Gubec Ruma
Ove godine Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo „Matija Gubec“ Ruma može da se pohvali izuzetno značajnim jubilejom, a to je punih 120 godina od osnivanja. 120 godina neprekidnog rada je činjenica koja služi kao primer uspešnog udruživanja i opstanka u periodu dužem od jednog veka, za šta su poznati Rumljani i posebno pohvaljeni. Danas društvo „Matija Gubec“ ima skoro 400 članova, s tim da je četrdesetak aktivnih, dok u Velikom tamburaškom orkestru svira 22 člana svih starosnih dobi, od tinejdžera do penzionera. Tu su i dirigent i vokalni solisti koji prate svirače. Svi muzičari iz orkestra su prošli školu tambure, a stvoriti tamburaša je dugotrajan proces. Škola tambure je besplatna, ali i sva razonoda za najmlađe koja je organizovana za mlade u prostorijama ovog društva. Upravo su sopstvene prostorije veliki benefit, koje krase, između ostalog veliki broj medalja, plaketa i nagrada.
-Najveću težinu i nama najdraže priznanje je Povelja Republike Hrvatske koju je 2013.godine uručio tadašnji predsednik Ivo Josipović, za naš rad i postojanost. Takvo priznanje na teritoriji Srbije među hrvatskim društvima nosimo samo mi i Tavankut. Naravno i sada smo od Hrvatkog nacionalnog vijeća takođe dobili priznanje povodom 120 godina postojanja, kaže Lanc.
U planu je i dalje negovanje tamburaške muzike, ali i etapno uređenje prostorija na rumskom Bregu, koje su nastale zahvaljujući dobrovoljnom radu članova. U Sremu su jedni od retkih sa sopstvenim prostorijama u kojima se održavaju probe, koncerti, ali i završnica Festivala tamburaških orkestara Vojvodine.
-Nade za nastavak ovoga što radimo ima, ali sve zavisi i od podrške sistema. Tu je Opština Ruma, ali i podrška države Hrvatske. Deo poslova na uređenju prostora smo odradili, očekuje nas još posla. Najznačajnije je da održimo naš rad, da privučemo mlade i da se tamburica još dugo čuje, zaključuje Zdenko Lanc, predsednik Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva „Matija Gubec“ Ruma.
Zlatko Markovinović
