Hranu prima domaćica kuće, a garderobu jedan od majstora kači na pripremljeni krst – vješalicu koja je skovana od letava i prikovana na vrhu krova. Ovo se u narodu naziva “podignuti rogovi”.Po završetku radova, domaćin pripremi bogatu gozbu. Pred majstore se stavlja meso, uglavnom glava i plećka pečenog praseta. Pajdosu kuće uvijek je prisutan veliki broj gostiju, koji se uz pjesmu i muziku vesele do dugo u noć.“ kaže Petar Nikčević koji živi u Vrbasu.
Kada kumovi dogovore dan za kumovanje, tada otac ili neko od bliže rodbine prati budućeg kuma do kuće domaćina gde će se obaviti kumovanje. Porodica u kojoj se kumuje dočekuje goste sa gozbom. Oni koji kume sa sobom nose prinos – prase, rakiju, poklone, a domaćin pripremi svijeću i sve se to stavlja na sto. Hljeb i sveća stoje među kumovima. Prije početka kumovanja pali se svijeća. Ustaje se. Kumovi se ljube u lice tri puta, i kum koji kumuje izgovara riječi Kumim te kume Bogom i Svetim Jovanom, a kum koji se kumi odgovara, Primam kume kumstvo u ime Boga i Svetog Jovana, i to se ponavlja tri puta.
Interesantan običaj u zabilježio je V. Vrčević: U Boki Kotorskoj, ako dijete u uobičajeno vrijeme ne progovori, njegova majka, kad čuje uskršnja zvona, stavi dijete u jednu vreću i s njom tri puta kruži oko kuće. Neko od ukućana treba da ide za njom i mora je više puta pitati što to nosi u vreći, na što bi majka svaki put odgovarala da nosi vreću riječi.
Ni za jedan praznik ne vezuje se više običaja nego za Božić. Neki od njih su polaganje badnjaka, posipanje poda slamom, kvocanje i pijukanje, pravljenje česnice, položajnik. Božić se praznuje kao rađanje novog života, praznik djece i djetinjstva, praznik roditeljstva, očinstva i materinstva.
Božićno jutro
Božićno jutro počinje tako što se, od rane zore, čuju zvona iz svih pravoslavnih crkava i hramova, oblači se svečana odjeća i odlazi se u crkvu na Božićnu liturgiju, a ljudi se pozdravljaju i otpozdravljaju riječima „Hristos se rodi“ i „Vaistinu se rodi„.
Položajnik
Jedan od božićnih običaja, kojim započinje ovaj praznik je dolazak položajnika u kuću. Položajnikom se naziva onaj koji na Božić prvi uđe u kuću. Obično je muškarac ili dječak. On čestita domaćinima Božić i blagosiljanjem poželi ukućanima zdravlje i uspješnu godinu. Položajnik simbolički predstavlja mudrace koji su pratili zvijezdu sa istoka i novorođenom došli Hristu na poklonjenje. Domaćica poslije toga posluži položajnika i daruje ga prikladnim poklonom jer na Božić, i za cijelu narednu godinu, donosi sreću u kuću.
Para u česnici
Rano ujutro na Božić zamijesi se tijesto, od kojeg se ispeče pogača koja se zove česnica. U nju se stavlja metalni novčić, odozgo se bode grančicom badnjaka, a ima ulogu slavskog kolača na Božić. Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto na kojem je već postavljen božićni ručak. Česnica se lomi na onoliko djelova koliko ima ukućana. Onaj ko dobije dio česnice u kojoj je novčić, prema narodnom vjerovanju, biće srećan cijele godine.
Božićni ručak
Prvog dana Božića ne odlazi se nigdje iz kuće, već porodica na okupu uživa u ručku i toploj porodičnoj atmosferi. Božićni ručak je prvi mrsni obed poslije dugog posta i uvijek je bogat i raznovrstan, ali obilježavaju ga dva neizostavna elementa: česnica i pečenica. Ručak je najsvečaniji trenutak Božića, a božićna trpeza, prema narodnom shvatanju, morala je biti puna i obilna.
Drugi dan
Drugi dan praznika je prilika za posjete rođacima i prijateljima. Treći dan je Sveti Stefan, 9. januar, i tada se iz kuće iznose slama i ostaci badnjaka.
